BOSNA I HERCEGOVINA

OSNOVNI SUD BRČKO DISTRIKTA

BOSNE I HERCEGOVINE

Broj: 96 0 Rs 154403 23 Rs

Brčko, 16.01.2024. godine

U IME BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE!

      Osnovni sud Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, sudija Admir Salihović, u pravnoj stvari tužitelja B.P., sina L., iz B., S.F., sina A., iz B., Z.B., sina S., iz B., B.O., sina S., iz B., M.Ž., sina S., iz B., H.M., sina H., iz B., N.S., sina M., iz B., D.N., sina S., iz B., Z.A., sina A., iz B., A.M., sina S., iz B., M.M., sina J., iz B., D.K., sina M., iz B., M.B., sina R., iz B., E.H., sina E., iz B., I.S., sina R., iz B., N.H., sina M., iz I.N.S., C.V., sina M., iz B., M.G1, sina D., iz B., R.B., sina V., iz B., Đ.P., sina R., iz B., M.V., sina K., iz B., A.P, sina M., iz B., E.S., sina S., iz B., E.Đ., sina M., iz B., N.K., sina A., iz B., R.A., sina R., iz B., S.D., sina Z., iz B., S.N1, sina L., iz B., S.N2, sina L. iz B, B.R., sina S., iz B., M.G2, sina M., iz B. i M.P., sina R., iz B., zastupanih po punomoćniku Milenku Simikić, advokatu iz Brčkog, protiv tuženog Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, zastupanog po Pravobranilaštvu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, radi zaštite prava iz radnog odnosa, v.sp. 341.554,62 KM, na ročištu održanom dana 16.01.2024. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženog, donio je slijedeću

P R E S U D U

 

      I Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja, a koji glasi:

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju B.P., sinu L., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000.godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.662,98 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju S.F., sinu A., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.315,25 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju Z.B., sinu S., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 6.961,81 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju B.O., sinu S., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.842,55 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju M.Ž., sinu S., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.369,35 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju H.M., sinu H., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.645,83 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju N.S., sinu M., iz B., isplati za period počev od 02.03.2002. godine do 31.12.2007. godine iznos od 10.789,55 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju D.N., sinu S., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.787,14 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju Z.A., sinu A., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.719,59 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju A.M., sinu S., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.888,80 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju M.M., sinu J., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.684,22 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju D.K., sinu M., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.900,61 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju M.B., sinu R., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.175,88 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju E.H., sinu E., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.316,94 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju I.S., sinu R., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.830,56 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju N.H., sinu M., iz I.N.S., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 9.046,61 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju C.V., sinu M., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.954,76 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju M.G1, sinu D., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.995,72 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju R.B., sinu V., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 9.551,41 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju Đ.P., sinu R., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 14.043,15 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju M.V., sinu K., iz B., isplati za period počev od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.402,14 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju A.P., sinu M., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine iznos od 19.760,93 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju E.S., sinu S., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine iznos od 19.377,05 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju E.Đ., sinu M., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine iznos od 19.416,31 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju N.K., sinu A., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 8.901,63 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju R.A., sinu R., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.875,19 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju S.D., sinu Z., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.806,91 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju S.N1, sinu L., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine iznos od 19.282,35 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju S. N2, sinu L., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine iznos od 7.846,70 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju B.R., sinu S., iz B., isplati za period počev od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine iznos od 19.293,55 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje Republike Srpske, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju M.G2, sinu M., iz B., isplati za period počev od 03.09.2003. godine do 31.07.2016. godine iznos od 16.077,18 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude,

      - OBAVEZUJE SE tuženi Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da tužitelju M.P., sinu R., iz B., isplati za period počev od 04.07.2005. godine do 31.07.2016. godine iznos od 14.031,18 KM na ime doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko invalidsko osiguranje, sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude.

      II OBAVEZUJE SE tuženi da tužiteljima naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 26.472,00 KM, a sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti ove presude.

Obrazloženje

      Tužitelji su dana 20.03.2023. godine, posredstvom punomoćnika, podnijeli tužbu protiv tuženog (koju tužbu su podnescima od 28.03.2023. godine, 04.04.2023. godine, 14.04.2023. godine, 24.04.2023. godine i 10.07.2023. godine, konačno uredili u subjektivnom smislu), a radi zaštite prava iz radnog odnosa, v.sp. 163.551,04 KM.

       U tužbi je navedeno da su tužitelji, ili su bili, zaposlenici Policije Brčko distrikta BiH, počev od njenog formiranja od 2000. godine, da je sa svakim od njih zaključen ugovor o radu u skladu sa važećim zakonskim propisima Brčko distrikta BiH, da rad pripadnika policije spada u grupu zanimanja koja se obavljaju pod otežanim i posebnim uslovima rada i radi čega im pripada pravo na beneficiran radni staž. To je ugrađeno i u Zakone o policijskim službenicima na svim nivoima vlasti u BiH, pa tako i u Zakon o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 41/07) u kojem je članom 112. propisano da policijskim službenicima svakih efektivno provedenih 12 (dvanaest) mjeseci na poslovima i zadacima se računa kao 16 mjeseci staža osiguranja. Takvo pravo pripadnici policije su imali i u bivšoj državi, kao što je to opšteprihvaćeno pravilo i u ostalim evropskim zemljama, odnosno u svijetu. Problem je, međutim, period rada od formiranja Brčko distrikta BiH, odnosno Policije Brčko distrikta BiH, pa do stupanja na snagu navedenog Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 41/07). Naime, po proglašenju Brčko distrikta BiH, donesen je i Zakon o Policiji Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 02/00) koji nije imao posebnu odredbu o benfeciranom radnom stažu, dok je članom 48., bilo regulisano da se na zaposlene u Policiji Brčko distrikta BiH, primjenjuju zakoni i drugi propisi kojima se uređuju radni odnosi, plate, zdravstveno i penzijsko osiguranje za službenike u organima uprave Distrikta, ukoliko zakonom nije drugačije određeno. Zakon o radu Brčko distrikta BiH, donesen iste 2000. godine, takođe nije sadržavao sličnu odredbu, niti su je imali propisi o državnim službenicima i namještenicima, a oni su do donošenja Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distirkta BiH“ broj 41/04) regulisali i pitanje radnih odnosa i pripadajućih prava i pripadnika policije. Za to vrijeme, propisi entiteta koji regulišu pitanja rada policijskih službenika su regulisali i pitanje beneficiranog radnog staža. Takođe i svi Zakoni o penzijsko invalidskom osiguranju Republike Srpske i Federacije BiH, od završetka rata do danas, sadržavali su i sadrže odredbe o stažu osiguranja sa uvećanim trajanjem za pojedina zanimanja sa teškim i opasnim uslovima rada (a što rad policijskih službenika svakako jeste), sa preporukom da inicijativu za određivanje takvih radnih mjesta imaju poslodavac, nadležna inspekcija i sindikat. Navedeno je i to da je i Ustavom Bosne i Hercegovine i Statutom Brčko distrikta BiH, određen kontinuitet zakona i drugih propisa, što znači da su entitetski zakoni i propisi koji su bili na snazi ostali na snazi u Distriktu u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa Statutom, sve do donošenja propisa Distrikta, odnosno naloga Supervizora iz 2006. godine. Kako Zakonom o policiji Brčko distrikta BiH koji je bio na snazi u spornom periodu od 2000. godine do 2007. godine, nije isključena primjena odredbi Zakona o PIO Republike Srpske i Zakona o PIO F BiH na policijske službenike, a to su zakoni kojim se propisuje na koje službenike, odnosno zaposlenike se staž obračunava sa uvećanim trajanjem i da u tu grupu ulaze i policajci, onda tužitelji osnovano smatraju da im pripada to pravo, jer su to pravo kao pripadnici entitetskih Ministarstava unutrašnjih poslova već ostvarivali i prije uspostave Distrikta. Odredbom člana 142. stav 1. tačka e. Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH je propisano da radni odnos policijskog službenika prestaje kada policijski službenik ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju u skladu sa entitetskim propisima koji uređuju oblast penzijsko invalidskog osiguranja. Tu nastaje problem zbog kojeg su tužitelji odlučili da se obrate Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH, obzirom da njihova obraćanja predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Brčko distriktu BiH, nisu dovela do rješenja spornog pitanja. Kada je riječ o obraćanjima tužitelja zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, u toku priprema Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH 2019. godine, Skupština Brčko distrikta BiH je donijela zaključak od 12.06.2019. godine koji se između ostalog odnosio i na regulisanje pitanja beneficiranog radnog staža u spornom periodu, ali u donesenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH od 12.06.2019. godine, ponovo je izostala odredba koja bi regulisala beneficirani radni staž u spornom periodu. Naime, većina tužitelja bi u skorije vrijeme ostvarila uslove za odlazak u penziju u skladu sa entitetskim zakonima o penzijsko-invalidskom osiguranju, kako to propisuje član 142. stav 1., tačka e. Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH, ukoliko bi se pravilo o beneficiranom radnom stažu odnosilo na cijeli njihov period rada u Policiji Brčko distrikta BiH. Prema sadašnjem stanju stvari, tužitelji su uskraćeni za penzijski staž u trajanju oko 32 mjeseca, ako se ima u vidu da je u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine u Distriktu postojala „pravna praznina“ u pogledu regulisanja beneficiranog radnog staža. S druge strane, Ustav BiH i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao međunarodni standard, koji je sastavni dio i našeg zakonodavstva, propisuju načela zabrane diskriminacije, te prava na imovinu i jednako postupanje. Navedeno je i to da je Bosna i Hercegovina donijela i Zakon o zabrani diskriminacije, kojim je uspostavljen okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogućnosti svim licima u BiH i uređen sistem zaštite od diskriminacije. Tužitelji takođe ističu da prava iz penzijsko invalidskog osiguranja ne zastarijevaju kako to regulišu odredbe Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju Republike Srpske i Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju FBiH. Tužitelji, kao pripadnici Policije Brčko distrikta BiH su očigledno diskriminisani u odnosu na policijske službenike u ostalom dijelu Bosne i Hercegovine, što znači da je zbog različitog postupanja povrijeđen i Ustav BiH i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i Zakon o zabrani diskriminacije u BiH, radi čega su se i odlučili da zaštitu svojih prava zatraže pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH. Imajući u vidu naprijed navedeno, predloženo je da sud usvoji tužbeni zahtjev, konačno opredijeljen podneskom od 15.01.2024. godine, odnosno da odluči kao u stavu I izreke ove presude. Traženi su troškovi postupka.

      U odgovoru na tužbu tuženi je u cjelosti osporio osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, onim navodima da tužitelji tužbom traže da sud obaveže tuženog na isplatu određenih iznosa na ime prava koja nisu ostvarivali u utuženom periodu, odnosno na ime prava koja tužitelji nisu imali. Tužiteljima nije pripadalo pravo na staž sa uvećanim trajanjem u periodu od 2000-te do 2007-me godine. Da bi tužitelji, eventualno, uspjeli sa tužbenim zahtjevom, trebalo je prvo da utvrde da im određeno pravo pripada, pa da ostvare iz tog prava beneficije, a ne da zahtijevaju ostvarenje određene beneficije, bez da su prethodno ostvarili i imali prava iz kojih iste proističu. Nesporno je da je odredbom člana 112. Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 18/20 – pročišćeni tekst), propisano da se policijskim službenicima za svakih efektivno provedenih 12 mjeseci na poslovima i zadacima računa kao 16 mjeseci staža osiguranja. Međutim, do stupanja na snagu gore navedenog Zakona o policijskim službenicima i Zakona o policiji Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 18/20-pročišćeni tekst i 41/20) u vremenskom periodu od 2000. godine (od osnivanja Brčko distrikta) na snazi je bio Zakon o Policiji Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distirkta BiH“ broj 19/06-pročišćeni tekst, 19/07 i 2/08), a koji je stavljen van snage donošenjem Zakona o Policiji Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 18/20) članom 81. Zakona. Gore pomenuti Zakon o policiji Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 19/06) je u vrijeme važenja uređivao, između ostalog, organizaciju i nadležnost Policije Brčko distrikta BiH, rukovođenje, odgovornost policije itd., te odredbe koje se odnose na radne odnose. U tom pravcu odredbom člana 48. tadašnjeg Zakona o policiji Brčko distrikta BiH, propisano je da zakoni i drugi propisi kojima se uređuju radni odnosi, plate, zdravstveno i penzisko osiguranje za službenike u organima uprave primjenjivati će se i na zaposlene u Policiji Brčko distrikta BiH, ako zakonom nije drugačije propisano. Znači, upravo kako to i sami tužitelji navode, tadašnji Zakon o policiji Brčko distrikta BiH, Zakon o radu Brčko distrikta BiH koji je takođe donesen 2000. godine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 7/00), tako i propisi o državnim službenicima i namještenicima na koje Zakon o policiji upućuje, nisu sadržavali posebnu odredbu o beneficiranom radnom stažu, pa samim time nije ni postojala obaveza tuženog da u spornom vremenskom periodu policijskim službenicima Policije Brčko distrikta BiH, izvrši uplatu doprinosa po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, budući da nije postojao ni pravni osnov za takvo postupanje. U odgovoru na tužbu tuženi dalje navodi da iz priloženih Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, zaključenih između poslodavca Brčko distrikta BiH i zaposlenika, u ovom postupku tužitelja, jasno proizlazi da su precizno utvrđena prava, obaveze, odgovornosti na radu i po osnovu rada između zaposlenika i poslodavca, a sve u skladu sa gore pomenutim Zakonom o radu Brčko distrikta BiH, kao i Pravilnikom o radu javnih službenika i zaposlenika u organima Brčko distrikta BiH, te u istima takođe nema odredbe o beneficiranom radnom stažu zaposlenika u policiji. S obzirom da su tužitelji svojevoljno potpisali, odnosno zaključili takav ugovor, da im je sadržaj istog neminovno morao biti poznat i da su na isti pristali, što su potvrdili svojim potpisom, kao i da nisu pružili dokaz o tome da su ih nekada osporavali pred nadležnim organom, te da je od zaključivanja ugovora proteklo skoro 20 godina (za većinu njih), to tuženi smatra da je tužba i u tom pogledu neosnovana. Tuženi ističe i prigovor zastare potraživanja prava, jer je tužba podnesena radi zaštite prava iz radnog odnosa, međutim prema tada važećem Zakonu od radu Brčko distrikta BiH članom 88. („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 7/00 i 19/06-pročišćeni tekst), propisano je da ako zaposlenik vjeruje da mu je povrijeđeno pravo, odnosno prava, koja su mu data ugovorom o radu od strane poslodavca, zaposlenik može podnijeti tužbu sudu zbog povrede prava iz radnog odnosa u roku od tri (3) godine od momenta na koji je, po tvrđenju zaposlenika, došlo do povrede prava, odnosno u roku od tri (3) godine od dana saznanja zaposlenika da mu je povrijeđeno pravo (a što propisuje i novi Zakon o radu Brčko distrikta BiH „Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 34/19). Tuženi takođe smatra da nije opravdana konstatacija tužitelja, da je u spornom periodu postojala „pravna praznina“ kada je u pitanju regulisanje beneficiranog radnog staža, naprotiv, pitanje radnog staža zaposlenika policije je bilo regulisano u skladu sa tada važećim pozitivnim pravnim propisima na području Brčko distrikta BiH, a koji nisu predviđali beneficirani radni staž/staž sa uvećanim trajanjem. Naime, beneficirani radni staž za pripadnike policije možda jeste doseg savremenog društva, međutim uvođenje takvog staža u spornom periodu nije nijednim aktom propisano kao obaveza poslodavca, a koju on onda nije ispunio. Zakon o zabrani diskriminacije na koji se tužitelji pozivaju je donesen i stupio na snagu 2009. godine („Službeni glasnik BiH“ broj 59/09), odnosno u vrijeme kada je već uveliko bio na snazi Zakon o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 41/07), a koji je u članu 112. propisao policijskim službenicima da se svakih efektivno provedenih 12 mjeseci na poslovima i zadacima računa kao 16 mjeseci staža osiguranja. Kada kao pravni osnov navode i Zakon o zabrani diskriminacije BiH, onda su po mišljenju tuženog trebali i podnijeti tužbu kojom traže utvrđenje povrijeđenog prava, u skladu sa članom 12. a) Zakona, a ne tužbu radi zaštite prava iz radnog odnosa, kada takva prava nisu bila ni predviđena propisima iz radnog odnosa. S tim u vezi je i Protokol broj 12. u članu 1. uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koji utvrđuje da će se uživanje svakog prava utvrđenog zakonom osigurati bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Međutim, pravo na beneficirani radni staž nije bilo u spornom periodu propisano, odnosno utvrđeno, niti jednim pozitivnim propisom na području Brčko distrikta BiH. Tuženi dalje ističe i prigovor proteka rokova za podnošenje tužbe iz Zakona o zabrani diskriminacije BiH. Naime, odredbom člana 13. Zakona o zabrani diskriminacije BiH, propisano je da je rok za podnošenje tužbe iz člana 12. zakona, 3 (tri) godine od dana saznanja o učinjenoj povredi, a najdalje 5 (pet) godina od dana počinjenja povrede, te kod kontinuirane diskriminacije rok se računa od dana poslednje učinjene radnje, što znači da u slučaju i da je postojala diskriminacija prema službenicima policije, ona je prestala stupanjem na snagu Zakona o policijskim službenicima („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 41/07), a rokovi za podnošenje tužbe su odavno protekli. S druge strane, tuženi predlaže da sud odbaci tužbu i iz razloga zastare prava, primjenom odredbe člana 373. Zakona o obligacionim odnosima, jer su tužitelji izgubili pravo na potraživanje, obzirom na činjenicu da se radi o prekluzivnom roku od pet godina. Ukoliko sud ne usvoji prigovor koji se odnosi na zastaru-gubitak samog prava na potraživanje, tuženi ističe prigovor zastare potraživanja u smislu odredbe člana 88. Zakona o radu. Kako je to i ranije navedeno, za tuženog nije sporno da je temeljem odredbe člana 112. Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH koji je usvojen dana 17.12.2007. godine, propisano da se policijskim službenicima računa uvećan staž osiguranja na način da se za svakih efektivno provedenih 12 mjeseci, na poslovima i zadacima, računa kao 16 mjeseci staža osiguranja. Međutim, tuženi smatra da se ovaj zakon ne može retroaktivno primjeniti iz razloga što je u periodu za koji se traži uvećani radni staž, u Brčko distriktu BiH, bio na snazi zakon koji nije propisivao prava na beneficirani radni staž, odnosno staž sa uvećanim trajanjem. Iz ovog razloga, tuženi smatra da nema pravnog osnova za uplatu doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, iz prostog razloga što to nijednim propisom nije utvrđeno, a niti je to utvrđeno bilo kojim aktom organa uprave ili odlukom suda. Shodno naprijed navedenom, nesporno proizilaze dvije činjenice, a to su prvo da tužitelji nikada nisu podnosili zahtjev kojim bi se eventualno utvrdilo da pozicija na kojoj su radili, pripada grupi radnih mjesta sa uvećanim radnim stažom i drugo da tužitelji ni sada ovom tužbom, ne traže utvrđenje takvog prava. Obzirom na naprijed navedeno, predloženo je da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan. Traženi su troškovi postupka.

      U toku postupka provedeni su dokazi uvidom i čitanjempodataka iz materijalne dokumentacije i to: ugovor o radu tužitelja B.P., broj 0-01-014-2429/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 1203505414, ugovor o radu tužitelja S.F., broj 0-01-014-2435/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO mat.br. 0003319077666, ugovor o radu tužitelja Z.B., broj 0-01-014-2189/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9316527052, ugovor o radu tužitelja B.O., broj 0-01-014-2513/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9804690354, ugovor o radu tužitelja M.Ž., broj 0-01-014-2400/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO mat.br. 0001266413230, ugovor o radu tužitelja H.M., broj 0-01-014-2419/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO mat.br. 0008203962247, ugovor o radu tužitelja N.S., broj 0-01-014-2489/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 1176050227 i uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO mat.br. 0001176050227, ugovor o radu tužitelja D.N., broj 0-01-014-2182/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9806355023, ugovor o radu tužitelja Z.A., broj 0-01-014-2428/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO broj 0001266412164, ugovor o radu tužitelja A.M., broj 0-01-014-2407/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO broj: 0001266401926, ugovor o radu tužitelja M.M., broj 0-01-014-2496/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO broj: 0001266470492, ugovor o radu tužitelja D.K., broj 0-01-014-2218/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9306272863, ugovor o radu tužitelja M.B., broj 0-01-014-2432/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO broj: 0001266424616, ugovor o radu tužitelja E.H., broj 0-01-014-2417/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Federalnog zavoda PIO/MIO: 0001266416536, ugovor o radu tužitelja I.S., broj 0-01-014-2450/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9606370618, ugovor o radu tužitelja N.H., broj 0-01-014-2379/01 od 21.12.2021. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9305765665, uvjerenje Fonda PIO RS, ugovor o radu tužitelja C.V., broj 0-01-014-2177/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 3348891930, ugovor o radu tužitelja M.G1, broj 0-01-014-2320/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9316519708, ugovor o radu tužitelja R.B., broj 0-01-014-2164/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9305762024, ugovor o radu tužitelja Đ.P., broj 0-01-014-2172/01 od 10.12.2001. godine, aneks ugovora o radu, broj 01-014-3145/02 od 01.02.2022. godine, aneks ugovora o radu, broj 01-014-2375/01 od 06.06.2003. godine, aneks ugovora o radu, broj 0-01-014-2375-2/1 od 30.12.2003. godine, aneks ugovora o radu, broj 0-01-014-2375-3/01 od 28.04.2004. godine, aneks ugovora o radu, broj 0-01-014-2375-4/01 od 25.06.2004. godine, aneks ugovora o radu, broj 0-01-014-2375-5/1 od 10.06.2005. godine, aneks ugovora o radu, broj 0-01-014-2375-6/01 od 17.10.2005. godine, aneks ugovora o radu, broj 0-01-014-2375-7/01 od 17.10.2005. godine, aneks ugovora o radu, broj 0-01-014-2375-8/01 od 06.11.2005. godine, aneks ugovora o radu, broj 0-01-014-2375-8/01 od 27.10.2006. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9606216698, ugovor o radu tužitelja M.V., broj 0-01-014-2180/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 93062745503, ugovor o radu tužitelja A.P., broj 0-01-014-2413/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO/MIO LBO: 0001266412733, ugovor o radu tužitelja E.S., broj 0-01-014-2397/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO/MIO LBO: 0001266413642, ugovor o radu tužitelja E.Đ., broj 0-01-014-2465/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO/MIO LBO: 0009323475860, ugovor o radu tužitelja N.K., broj 0-01-014-2422/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO/MIO LBO: 0001266442772, ugovor o radu tužitelja R.A., broj 0-01-014-2190/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9316565328, ugovor o radu tužitelja S.D., broj 0-01-014-2220/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9306297616, ugovor o radu tužitelja S.N1, broj 0-01-014-2169/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9316516814, ugovor o radu tužitelja S.N2, broj 0-01-014-2168/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9316516736, ugovor o radu tužitelja B.R., broj 0-01-014-2329/01 od 21.12.2001. godine, uvjerenje Fonda PIO RS LBO: 9316467072, ugovor o radu tužitelja M.G2, broj 0-01-014-023292/03 od 16.06.2023. godine, uvjerenje Fonda PIO/MIO: 0001266471558, uvjerenje Fonda PIO/MIO za tužitelja M.P. MB: 0001271705530, dopis Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, broj 08/4-110-43/21 od 04.03.2021. godine, dopis Federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova, broj 01-07-07/1-30-8-66 od 23.03.2021. godine, nalaz i mišljenje vještaka ekonomske struke Sandre Vidaković od 29.11.2023. godine, dopuna nalaza i mišljenja vještaka ekonomske struke Sandre Vidaković od 11.01.2024. godine, zatim je proveden dokaz vještačenjem po vještaku ekonomske struke Sandri Vidaković, saslušanje tužitelja u svojstvu parničnih stranaka N.K., Đ.P., A.G. i A.P., te saslušanje svjedoka M.K. i S.P.

      Na osnovu ocjene provedenih dokaza pojedinačno kao i u njihovoj međusobnoj vezi na osnovu odredbe člana 8. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH, odlučeno je kao u izreci ove presude iz slijedećih razloga:

      Predmet ove parnice jeste zahtjev tužitelja kao policijskih službenika kojim traže zaštitu svojih prava zbog različitog postupanja i očigledne diskriminacije u odnosu na policijske službenike Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i to u dijelu ostvarenja prava na beneficirani radni staž za policijske službenike koji im pripada shodno odredbama Zakona o policijskim službenicima, zbog otežanih i posebnih uslova rada za utuženi vremenski period, kada je u Brčko distriktu BiH „postojala pravna praznina“, a pri čemu se policijskim službenicima svakih efektivno provedenih 12 mjeseci na poslovima i zadacima računa kao 16 mjeseci staža osiguranja, iz kog razloga im je, između ostalog, onemogućen odlazak u penziju.

       Tužitelji su naglasili da prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja ne zastarijevaju, zbog čega su tražili da se tuženi obaveže da tužiteljima, svakom pojedinačno, za određeni relevantni vremenski period koji se odnosi na vrijeme njihovog zaposlenja, isplati tačno utvrđeni novčani iznos na ime doprinosa iz penzijsko-invalidskog osiguranja po osnovu staža sa uvećanim trajanjem, a na odgovarajuće račune Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje.

      Među parničnim strankama je nesporno da je 32 tužitelja zaposleno ili bilo zaposleno u Policiji Brčko distrikta BiH i Sudskoj policiji Brčko distrikta BiH, u utuženom periodu. Takođe je nesporno da su u tom periodu prema tada važećim Zakonima o unutrašnjim poslovima Federacije BiH i Republike Srpske, policajci imali pravo na beneficirani radni staž, odnosno da se za svakih 12 mjeseci efektivnog staža ovlaštenim službenim licima računa 16 mjeseci (odredba člana 54. Zakona o unutrašnjim poslovima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 21/98, 18/99, 25/02 i 43/02)), dok Zakon o policiji Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 2/00, 5/01, 2/02, 17/02, 6/03, 15/04 i 42/04) nije propisivao da policijski službenici imaju pravo na beneficirani radni staž. Kada su u pitanju odredbe koje se odnose na Sudsku policiju, odredbama Zakona o sudskoj policiji Federacije BiH („Službene novine FBiH“, broj 19/96 i 37/04) propisano je odredbom člana 135., da službenik sudske policije ima pravo na staž sa uvećanim trajanjem po kojem se svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radu računa kao 16 mjeseci staža osiguranja, a Zakonom o sudskoj policiji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 49/02) odredbom člana 51. takođe je propisano da se službeniku sudske policije za svakih 12 mjeseci efektivnog staža računa 16 mjeseci.

      Prije svega, u svom iskazu tužitelj N.K. je, u bitnome, naveo da je zaposlenik Policije Brčko distrikta BiH, da su od samog dolaska u multietničku policiju Brčko distrikta (1995. godine) tada pripadali MUP-u RS, da nakon što je proglašen Distrikt Brčko, isti je nastavio sa radom u okviru Policije Brčko distrikta BiH. Naveo je također da mu je, kao i njegovim kolegama, od 1995. godine do 2000. godine uplaćen beneficirani staž (dok su bili pri MUP-u RS-a), a da im od 2000. godine do kraja 2007. godine nije uplaćivan beneficirani radni staž, odnosno da se Sudskoj policiji od avgusta 2016. godine uplaćuje benificirani radni staž. Naveo je i da mu nije poznato zašto im nije uplaćivan beneficirani radni staž, kao ni činjenica da li je ugovor o radu sadržavao odredbu vezanu za beneficirani radni staž.

      U svom iskazu tužitelj Đ.P. je, u bitnome, naveo da zaposlenik u Skupštini Brčko distrikta BiH, da je u policiji radio od 1996-2000 godine i da mu je za taj period uplaćivan beneficirani radni staž, ali sporan period se odnosi od 2000-te godine pa do 15.02.2008. godine do kada je radio kao policijski službenik.

      U svom iskazu tužitelj A.P. je, u bitnome, naveo da je zaposlen kao policijski službenik u Policiji Brčko distrikta BiH od 07.02.1996. godine, a da je od 07.05.2005. godine zaposlen u sudskoj policiji, da im nije uplaćivan beneficirani radni staž do 2016-te godine. Naveo je također i to da su na svaki mogući način, pokušali pokrenuti promjene u tom pravcu, na način da su se obraćali u nekoliko navrata poslodavcu.

      U svom iskazu svjedok A.G. je, u bitnome, naveo da je od 1998. godine zaposlen u policiji, da je do uspostave Distrikta radio u Policiji Ravne Brčko, a od osnivanja Distrikta da radi u Policiji Brčko distrikta BiH, da mu je, dok je radio u Policiji Brčko Ravne, uplaćivan beneficirani radni staž. Naveo je i da je tek prije par godina saznao da mu nije uplaćen beneficirani radni staž (kada je jedan kolega išao u penziju). Kada je to saznao lično je poduzeo određene mjere, jer je mislio da je došlo do neke greške ili propusta od strane poslodavca. Prvo je razgovarao sa menadžmentom Policije, ali oni su ignorisali zahtjev. Nakon toga 12 policajaca uključujući i njega obratilo se Gradonačelniku Brčko distrikta i Skupštini Brčko distrikta i tražili da se greška ispravi i taj problem riješi (30.05.2019. godine su uputili zahtjev Skupštini). Nikada ni Gradonačelnik, ni Skupština nije odgovorila na njihove zahtjeve, ignorisali su ih i zato su podnijeli tužbu da bi ostvarili svoja prava. Naveo je i da u Policiji distrikta postoji sindikat, ali on nije nikad bio član istog. Dana 01.04.2000. godine je počeo raditi u Brčko distriktu i u to vrijeme nije postojao zakon koji bi regulisao ovu oblast (Zakon o radu i Zakon o policiji je usvojen tek krajem 2000. godine). Naveo je da je 17.12.2007. godine usvojen Zakon o policiji u Brčkom koji je propisivao pravo na beneficirani radni staž. Krajem 2001. godine je potpisao ugovor o radu, a Policija Brčko distrikta BiH je formirana 01.04.2000. godine.

      U svom iskazu, svjedok M.K. je, u bitnome, navela da je direktorica Županijske službe MIO/PIO Orašje i da je određeni broj policajaca Brčko distrikta BiH evidentiran kod njih (preko 30 policajaca), da je ona potpisnik uvjerenja koja su izdata u Županijskoj službi PIO/MIO Orašje, za službenike koji su prijavljeni na Federalni PIO/MIO, da je za jedan dio godina evidentiran beneficirani radni staž, a za jedan dio godina nije evidentiran beneficirani radni staž (2000-2008 godina nije evidentiran), da su policijskim službenicima koji su u županiji Orašje, uplaćivane beneficije na osnovu uvjerenja izdatog od MUP-a i na osnovu zakona koji je donesen za županiju kojoj pripada Orašje 1996. godine (30% dodatnih dopirnosa za policijske službenike), da je redovan radni staž za policajce iz Brčkog uplaćivan, da na platu ide dodatna stopa doprinosa 8,2% kada se obračunava beneficirani radni staž.

      U svom iskazu svjedok S.P. je, u bitnome, naveo da poznaje tužitelje, da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskoj policiji od 12.10.2011. godine, uveden beneficirani radni staž za sudsku policiju, da je došlo do nekih administrativnih zapreka i da se nije moglo uplaćivati tada, da su išli na više sastanaka, da su se obraćali Ministarstvu rada RS-e i da su im kazali da na osnovu Zakona o sudskoj policiji trebaju prihvatiti isplatu beneficiranog radnog staža, da je nacrtom odluke iz 2015. godine usvojeno da se isplaćuje sudskim policajcima beneficirani radni staž, da se od 07.07.2016. godine počelo sa uplatama beneficiranog radnog staža sudskim policajcima, da su i prije izmjena, sredstva bila obezbijeđena, ali da da se nisu mogla realizovati, da su svi službenici na osnovu Zakona trebali imati uplaćen beneficirani radni staž, da se revizija trebala vršiti svakih 4-5 godina, da se pozicije policijskih službenika ne razlikuju od drugih koji imaju beneficirani radni staž.

      Iskaze saslušanih tužitelja, kao i svjedoka sud je prihvatio, nalazeći da su pouzdani i objektivni, te u saglasnosti sa ostalim provedenim dokazima. Navedena lica su svjedočila o činjenicama koje su, u bitnome, među parničnim strankama nesporne. 

      Iz provedenih dokaza, ovaj sud je utvrdio da su u konkretnom vremenskom periodu, prema tada važećim zakonima o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i zakonima koji uređuju status sudske policije u entitetima, policajci (sudski policajci) imali pravo na beneficirani radni staž, odnosno da se za svakih 12 mjeseci efektivnog staža ovlaštenim službenim licima računalo kao 16 mjeseci staža osiguranja, dok Zakon o Policiji Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 2/00, 5/01, 2/02, 17/02, 6/03, 15/04 i 42/04) nije propisivao da policijski službenici imaju pravo na beneficirani radni staž, a isto se odnosi i na Zakon o Sudskoj policiji Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 42/04).

      Kod takvih činjeničnih utvrđenja, sud je zaključka da je, nakon uspostave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ovlaštenim službenim licima policije prestao da se uplaćuje beneficirani radni staž, iako ne postoje dokazi da je izvršena revizija radnih mjesta na kojima se radni staž do tada računao sa uvećanim trajanjem (postupak revizije radnih mjesta za koja se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja, bili su propisani u tom momentu važećim zakonima o penzijsko-invalidskom osiguranju entiteta u Bosni i Hercegovini).

      Sud je nadalje utvrdio da je tek donošenjem Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 41/07), odnosno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj: 31/11), 36/09, 60/10, 37/14, 13/16 i 14/19) pravo na beneficirani radni staž (na način da se svakih efektivno provedenih 12 mjeseci na poslovima i zadacima, računa kao 16 mjeseci staža osiguranja) ovlaštenim službenim licima policije i sudske policije ustanovljeno, a potom i realizovano u smislu uplate beneficiranog radnog staža (za ovlaštena službena lica policije počev od 2008. godine, a za ovlašćena službena lica sudske policije počev od avgusta mjeseca 2016. godine).

      Prije svega, ovaj sud smatra shodnim istaći da osnova zabrane diskriminacije/različitog postupanja, jeste princip jednakosti koji u oblasti zaštite ljudskih prava podrazumijeva opštu zabranu razlikovanja po osnovu koji nije dozvoljen, pri čemu je zabrana diskriminacije jedan od osnovnih principa demokratskog društva. Bosna i Hercegovina je potpisnica velikog broja međunarodnih instrumenata koji joj nameću obavezu uspostave mehanizama za zaštitu od diskriminacije, dok je od značaja ukazati da je odredbom člana II.2. Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma (Ustav Bosne i Hercegovine) propisano da se međunarodni standardi, prava i slobode utvrđeni Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, te njezini protokoli, direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo u primjeni nad svim ostalim zakonima. Zbog značaja otklanjanja štetnih posljedica nastalih diskriminacijom, Zakonom o zabrani diskriminacije („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 59/09 i 66/16), kao lex specialis propisom kojim se uspostavlja okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogućnosti svim licima u Bosni i Hercegovini i uređuje sistem zaštite od diskriminacije, predviđeni su rokovi za podnošenje tužbe za zaštitu od diskriminacije, pri čemu se razlikuju situacije da li se zaštita traži u postojećem postupku u kojem se odlučuje o pravima koja se zbog diskriminacije krše (odredba člana 11. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije) ili se radi o samostalnom sudskom postupku u kome se traži utvrđivanje povrede prava na jednako postupanje.

      Po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju, tužitelji kao zaposlenici Policije Brčko distrikta BiH i Sudske policije Brčko distrikta BiH, su dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na zaposlenike Policije u FBiH i u Republici Srpskoj, odnosno sudske policije, jer je u istom periodu, za istu vrstu poslova, sa istim odgovornostima, policijskim službenicima i sudskoj policiji u entitetima uplaćivan beneficirani radni staž. To je direktna posljedica činjenice da entitetski zakoni i zakoni Brčko distrikta BiH nisu usklađeni u pogledu materije koja se odnosi na beneficirani radni staž zaposlenika policije i sudske policije, a što je kasnije otklonjeno donošenjem Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 41/07, 36/09, 60/10, 37/14, 13/16 i 14/19), odnosno Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sudskoj policiji („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 31/11), nakon čega je tužiteljima priznato pravo na beneficirani radni staž. Svakako da tužitelji ne smiju snositi štetne posljedice zbog činjenice da relevantni zakoni na teritoriji Bosne i Hercegovine koji se tiču beneficiranog radnog staža policijskih službenika i sudske policije, nisu ranije usklađeni. Dakle, ovaj sud je stajališta da, u situaciji kada su tužitelji prije uspostave Distrikta, radeći kao ovlaštena službena lica u ministarstvima unutrašnjih poslova entiteta Bosne i Hercegovine, ostvarivali pravo na beneficirani radni staž (12 mjeseci efektivnog rada se računalo kao 16 mjeseci staža osiguranja) i kada su u periodu nakon uspostave Distrikta u entitetima Bosne i Hercegovine ovlaštena službena lica kako policije, tako i sudske policije, konstantno ostvarivala konkretno pravo, a posebno kod toga da se radi o istoj vrsti poslova sa istim pravima, obavezama i ovlaštenjima, slijedi zaključak da su tužitelji u spornom periodu bili diskriminisani u odnosu na sve ostale ovlaštene policijske službenike (ovlaštene službenike sudske policije) u Bosni i Hercegovini, odnosno da su prema ostalim ovlaštenim službenim licima kako policije, tako i sudske policije u Bosni i Hercegovini, stavljeni u neravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja ovog prava, a da za takvo postupanje nije postojao nijedan opravdan interes.

      Postupanje suprotno odredbi člana II tačka 4. Ustava Bosne i Hercegovine, člana 13. Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 12. uz Evropsku Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (koji uspostavljaju standard zabrane opšte diskriminacije), se u konkretnom slučaju ogleda u izostavljanju relevantnim zakonskim odredbama ovlaštenim službenim licima policije i sudske policije Distrikta, kao jedinstvene administrativne jedinice lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, kojima se ustanovljava pravo na beneficirani radni staž u spornom vremenskom periodu, pa se otuda čine nebitni navodi zakonskog zastupnika tuženog kojim ukazuje da u konkretnom slučaju, ne postoji zakonsko uporište po osnovu kojeg bi se izvršila uplata doprinosa, odnosno da radna mjesta staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža prema odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju Republike Srpske, utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove rada na zahtjev poslodavca, inspektorata rada, sindikata ili zainteresovanog radnika, a na osnovu analize i mišljenja ovlaštene, naučne ili stručne organizacije.

      U konkretnom slučaju, cijeneći da tužitelji traže zaštitu prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja (uplata doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje po osnovu beneficiranog radnog staža), a koje pravo de facto proizilazi iz radnog odnosa tužitelja kao policijskih službenika Policije Brčko distrikta BiH i Sudske policije Brčko distrikta BiH, pitanje diskriminacije se cijeni kao prethodno pitanje u smislu odredbe člana 12. Zakona o parničnom postupku, a na koje pitanje se ne primjenjuju rokovi za zaštitu od diskriminacije propisani odredbom člana 13. stav 4. Zakona o zabrani diskriminacije, jer se isti odnose isključivo na rokove za podnošenje posebnih tužbi za zaštitu od diskriminacije (član 12. Zakona o zaštiti od diskriminacije), zbog čega, prema ocjeni ovog suda, nije nastupila prekluzija prava na podnošenje tužbe u ovom konkretnom slučaju kada je u pitanju primjena ovog materijalnog propisa. Ovo, stoga, što je pitanje diskriminacije prethodno pitanje od čijeg rješavanja zavisi odluka o glavnoj stvari (prava na uplatu doprinosa penzijsko-invalidskog osiguranja po osnovu beneficiranog radnog staža).

      Nadalje, suprotno navodima iz odgovora na tužbu, ovaj sud nalazi kod toga da prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne zastarijevaju (ovakva odredba sadržana je i u zakonima koji su uređivali ovu materiju u spornom periodu i u pozitivnim propisima entiteta koji se odnose na oblast penzijskog i invalidskog osiguranja), u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba Zakona o radu i Zakona o zabrani diskriminacije koji propisuju prekluzivne rokove za zaštitu prava iz radnog odnosa (zaštitu prava zbog diskriminacije), dakle, relevantni Zakoni o penzijskom i invalidskom osiguranju kao specijalni propisi su isključili primjenu odredaba Zakona o radu i Zakona o zabrani diskriminacije o nastupanju prekluzije za zaštitu prava, pri čemu, isti ne prave distinkciju u pogledu toga da li je to pravo već „utvrđeno” pa su i ovi prigovori tuženog neosnovani.

      Cijeneći da se zakoni o penzijsko invalidskom osiguranju entiteta na području Brčko distrikta BiH, primjenjuju na osnovu naloga Supervizora za Brčko distrikt BiH od 04.08.2006. godine, te kako je odredbom člana 5. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/00, 40/00, 37/01, 32/02, 40/02, 47/02, 11/03 i 67/05) propisano da prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti, a koja odredba je identična odredbi člana 101. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06), to se zastarni rokovi propisani Zakonom o radu, u konkretnom, slučaju, na činjenična i materijalna pitanja u ovoj pravnoj stvari, ne primjenjuju shodno odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju kao lex specialis, a sve u smislu odredbe člana 91. Zakona o radu.

      Shodno navedenom, ovaj sud smatra da se zastara potraživanja prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, a kakvo je i pravo na beneficirani radni staž, ima cijeniti u smislu odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji kao poseban propis reguliše zastarjelost tog potraživanja (a ne Zakona o radu ili Zakona o obligacionim odnosima), a kako ta prava ne zastarijevaju, tada je neosnovan i izjavljeni prigovor zastare.

      Cijeneći naprijed navedeno, ovaj sud je mišljenja da su tužitelji na navedeni način, dokazali osnovanost svog tužbenog zahtjeva.

      Iz nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko - finansijske struke Sandre Vidaković, ovaj sud je utvrdio da je ista, na osnovu prikupljenih informacija iz Fonda PIO RS-a i Federalnog zavoda PIO/MIO Orašje, primjenjujući relevantne stope obračuna, na neto platu zaposlenih u Republici Srpskoj i neto platu zaposlenih u Federaciji BiH, utvrdila i sačinila pregled obračuna doprinosa za radni staž sa uvećanim trajanjem iz penzijsko invalidskog osiguranja za tužitelje i to: obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za B.P. u iznosu od 8.662,98 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za S.F. u iznosu od 8.315,25 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za Z.B. u iznosu od 6.961,81 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za B.O. u iznosu od 7.842,55 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u period u od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za M.Ž. u iznosu od 8.369,35 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za H.M. u iznosu od 8.645,83 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u period u od 02.03.2002. godine do 31.12.2007. godine za N.S. u iznosu od 10.789,55 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za D.N. u iznosu od 7.787,14 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za Z.A. u iznosu od 8.719,59 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za A.M. u iznosu od 7.888,80 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za M.M. u iznosu od 8.684,22 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za D.K. u iznosu od 7.900,61 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12. 2007. godine za M.B. u iznosu od 8.175,88 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u period u od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za E.H. u iznosu od 8.316,94 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za I.S. u iznosu od 7.830,56 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za N.H. u iznosu od 9.046,61 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za C.V. u iznosu od 7.954,76 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za M.G1 u iznosu od 7.995,72 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za R.B. u iznosu od 9.551,41 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za Đ.P. u iznosu od 14.043,15 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.03.2000. godine do 31.12.2007. godine za M.V. u iznosu od 8.402,14 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u period od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine za A.P. u iznosu od 19.760,93 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine za E.S. u iznosu od 19.377,05 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u period u od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine za E.Đ. u iznosu od 19.416,31 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za N.K. u iznosu od 8.901,63 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za R.A. u iznosu od 7.875,19 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za S.D. u iznosu od 7.806,91 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine za S.N1 u iznosu od 19.282,35 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.12.2007. godine za S.N2 u iznosu od 7.846,70 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 01.04.2000. godine do 31.07.2016. godine za B.R. u iznosu od 19.293,55 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 03.09.2003. godine do 31.07. 2016. godine za M.G2 u iznosu od 16.077,95 KM, obračun doprinosa iz penzijsko invalidskog osiguranja, po osnovu staža sa uvećanim trajanjem u periodu od 04.07.2005. godine do 31.07.2016. godine za M.P. u iznosu od 13.915,80 KM.

      Sud je u cjelosti prihvatio nalaz i mišljenje ovog vještaka kao stručan i objektivan, budući da je u skladu sa ostalim provedenim dokazima, prije svega, materijalnom dokumentacijom koja se nalazi u spisu predmeta, pri tome posebno cijeneći činjenicu da su nadležni Federalni zavod za penzijsko invalidsko osiguranje i Fond PIO Republike Srpske, izvršili kontrolu visine doprinosa utvrđenih od strane vještaka.

      Sud je prihvatio i ostalu materijalnu dokumentaciju koja je kao dokaz izvedena na glavnoj raspravi, kao autentičnu i vjerodostojnu, obzirom da autentičnost i vjerodostojnost te dokumentacije ničim nije dovedena u pitanje u toku provedenog postupka.

      Odluka suda o troškovima postupka zasniva se na odredbi člana 120. stav 1. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, te je tužitelju u smislu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS-e“, broj 68/05) dosudio troškove u ukupnom iznosu od 26.472,00 KM, a koji troškovi se odnose na trošak za sastav tužbe u iznosu od 1.912,00 KM, zatim troška za pristup punomoćnika tužitelja na ročišta održana dana 19.09.2023. godine, 13.12.2023. godine i 28.12.2023. godine u iznosu od po 1.912,00 KM (v.sp. 163.551,04 KM), potom troška za pristup punomoćnika tužitelja na ročište održano dana 16.01.2024. godine u iznosu od 3.336,00 KM (v.sp. 341.554,62 KM). Nadalje, sud je tužitelju dosudio i troškove paušala za rad advokata za sastav tužbe (prikupljanje dokumentacije, kopiranje, predaja podnesaka sudu i dr.) u iznosu od 478,00 KM, zatim troška na ime pripadajuće takse na tužbu u iznosu od 7.100,00 KM, troška na ime pripadajuće takse na presudu u iznosu od 6.400,00 KM, te troška na ime vještačenja u iznosu od 1.510,00 KM.

      Sud tužiteljima nije dosudio troškove sastava podneska o pristupanju tužitelja od 28.03.2023. godine, 04.04.2023. godine, 14.04.2023. godine, 24.04.2023. godine, 10.07.2023. godine, 17.08.2023. godine, zatim sastava obrazloženih podnesaka od 20.09.2023. godine, 11.12.2023. godine i 15.01.2024. godine. Ovo, stoga, jer se ne radi o obrazloženim podnescima shodno Tarifnom broju 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 68/05) koji opravdavaju dosudu saglasno odredbi člana 121. Zakona o parničnom postupku, obzirom da se radi o podnescima kojima je proširena tužba, odnosno podnescima kojim je usklađen tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka nakon izvođenja ovog dokaza.

                                                                                                                                                                                                       Sudija

                           Admir Salihović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU : 

 Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema iste Apelacionom sudu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine,putem ovog suda.